Nacionalni park Kornati

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na mjestu gdje se susreću šibenski i zadarski otoci, smjestila se prepoznatljiva i po mnogočemu posebna skupina otoka pod nazivom Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava (koje čine više od tri četvrtine ukupne površine), godine 1980. veći je dio kornatskog arhipelaga proglašen nacionalnim parkom. Danas Nacionalni park Kornati zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i grebena, s približno 238 km obalne crte.

Park prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero jedinstveno je močvarno područje u hrvatskom priobalju. Najveću vrijednost sa stanovišta biološke raznolikosti daju mu prostrani tršćaci i uski pojas poplavnih travnjaka koji se prostiru na području ornitološkog rezervata, a važna su staništa za ptice. Zabilježeno je ukupno 234 vrsta ptica, od čega se 102 vrste gnijezde na području Parka, stoga je ovo područje od međunarodne važnosti kao odmorište i hranilište ptica selica. Prema nekim procjenama, u Parku za jesenje selidbe svakodnevno boravi 20.000 ptica selica, a ponekad ova brojka naraste čak i do 400.000.

Plovidba jezerom moguća je iznajmljenim plovilima Rezervata, a uz sportski ribolov, tu je i foto safari za sve ljubitelje prirode s interesom za užitkom promatranja i fotografiranja flore i faune. Vransko jezero omiljeno je mjesto i mnogih biciklista, budući da se oko jezera proteže više od 50 km biciklističkih staza koje se međusobno razlikuju težinom kao i krajolikom kroz koji prolaze.

Nacionalni park Krka

Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja teče dubokim i živopisnim kanjonom dugim 75 km, tvoreći bučne slapove, poput veličanstvenog Roškog slapa i fantastičnog Skradinskog buka (45,7 m), najvećih sedrenih kaskada u Europi. Otok Visovac smješten je usred proširenja nalik jezeru, gdje je zelena voda stvorila kršku visoravan iznjedrivši harmoničan spoj prirodne i povijesne baštine. Otok, koji su kroz stoljeća marljivog rada redovnici preobrazili u šarmantno mjesto puno stabala, šarenog cvijeća, voća i povrća, neodoljiva je atrakcija koja jednako privlači i brojne hodočasnike i turiste.

Park prirode Velebit

Velebit je najduža hrvatska planina. Cijelom dužinom od 150 kilometara Velebit, zajedno s dva nacionalna parka i nizom manjih posebno zaštićenih područja, zaštićen je kao park prirode. S preko 2.000 četvornih kilometara površine, Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje Hrvatske. Ta veličanstvena planina ima dva lica, surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani. Područje obiluje prirodnim vrijednostima, kao što su neobične formacije stijena, divlji kanjoni, duboke jame i spilje te je posebno bogato endemskim vrstama biljaka i životinja. Zbog posebne prirodne vrijednosti, UNESCO je 1978. godine planinu Velebit uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere – MAB.